1
(1874.-1938.) hrvatska književnica i prevoditeljica, koju u svijetu nazivaju „hrvatskim Andersenom“ i „hrvatskim Tolkienom“; unuka ilirca, pjesnika i bana-pučanina; u djetinjstvu je stekla izuzetnu naobrazbu i sklonost književnosti, a za svoje sedmero djece počela je pisati dječje romane i pripovjetke inspirirane slavenskom mitologijom, od kojih su najpoznatije „Priče iz davnine“ i „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“; bila je prva žena s naših prostora koja je (čak četiri puta) bila nominirana za Nobelovu nagradu za književnost i prva žena članica Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti
2
(1873.-1957.) prva hrvatska novinarka, urednica, književnica, pionirka borbe za prava žena i humanitarka - aktivistica Crvenoga križa; autorica brojnih povijesno-ljubavnih romana, od kojih su najpoznatiji „Grička vještica“, „Gordana“ i „Kći Lotrščaka“; djela su joj bila odlično prihvaćena od strane publike, ali ju službena kritika nije cijenila te je često prezirana, zanemarivana i nedovoljno vrednovana, a zbog izražene inteligencije, upornosti, talenta i feminističkog angažmana protivnici su joj pridavali nadimke poput „muškobanjasta baba“ ili „zagorska kravarica“
3
(1769.-1821.) francuski vojskovođa, strateg, car, osvajač i reformator, koji je obilježio kraj 18. i početak 19. st. u Europi; na osvojenom dijelu hrvatskih i slovenskih zemalja uvodi francusku upravu i ustanovljuje Ilirske pokrajine, provodi niz liberalnih reformi, modernizaciju i izgradnju prometnica, te uvodi jednakost sviju pred zakonom; poražen je u bitci kod Waterloo-a, nakon čega je zatočen na otočiću Sveta Helena, gdje je sustavno trovan arsenom i umro; poznat je i po rečenici „Hrvati, to su najbolji vojnici svijeta. Kad bih imao samo 100.000 Hrvata, osvojio bih čitav svijet.“
4
(1717.-1780.) prva i jedina vladarica Habsburške Monarhije, prosvijećena apsolutistica, provela je niz reformi – vojske i Vojne Krajine, gospodarstva, školstva, crkve, ukinula progon vještica, osnovala vojnu akademiju Theresianum, dala podršku barunu Franji Trenku te osnovala Trenkove pandure (koji su joj bili velika podrška u ratnim pohodima); rodila je 16 djece, od kojih su najpoznatiji Josip II., njezin nasljednik, i Marija Antoaneta, francuska kraljica koja je život okončala na giljotini tijekom Francuske revolucije, a ostala je poznata po riječima „Ako nemaju kruha, nek' jedu kolače.“
5
(1392.-1451.) izuzetno lijepa, zla i okrutna vladarica, druga žena kralja Žigmunda Luksemburškog; u hrvatskoj poznata kao Crna kraljica radi odijevanja u crninu, duge crne kose, okrutnosti, sadizma, gavrana ljubimca, poznavanja alkemije i sklonosti okultnom, a zbog smaknuća brojnih ljubavnika (koji su unatoč zlom karakteru padali na njenu ljepotu) prozvana je vampiricom. Dio života provela je na Medvedgradu, a u Zagrebu je ostala upamćena po okrutnom uskraćivanju vode narodu s jedinog zdenca koji nije presušio – svog, koji i danas nosi naziv Kraljičin zdenac
6
(oko 1508.-1566.) vojskovođa, strateg, hrvatski ban i junak svojega doba, poznat zbog vojne vještine, hrabrosti i junaštva – diljem Europe; protivnik i „trn u oku“ sultana Sulejmana Veličanstvenog; poginuo u junačkoj obrani Sigeta, a svojim junačkim otporom nanio je velike gubitke Osmanlijama, koji su morali odustati od pohoda na Beč; junaštvo njega i njegovih vitezova odjeknulo je Europom, a poznate su riječi koje je izrekao znameniti francuski kardinal Richelieu „Čudo je trebalo da Habsburško Carstvo preživi. I to čudo dogodilo se u Sigetu.“
7
(1871.-1928.) hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist, borac za prava seljaka, s bratom Antunom utemeljitelj i vođa Hrvatske pučke seljačke stranke; protivio se bezuvjetnom ujedinjenju s Kraljevinom Srbijom – poznato je njegovo upozorenje kolegama iz Središnjeg odbora Narodnoga vijeća pred ujedinjenje „Ne srljajte kao guske u maglu!“; kao snažan politički protivnik u Jugoslaviji (Kraljevini SHS) je često proganjan, zatvaran i kažnjavan, a umro je od posljedica atentata u Narodnoj skupštini u Beogradu; smatra se jednom od najuglednijih i najpopularnijih osoba hrvatske političke scene
8
(1863.-1941.) hrvatska operna diva, prva „Tosca“ londonskog Covent Gardena i newyorškog Metropolitan Opera Housea; članica državne opere u Münchenu i nositeljica počasnog naslova bavarske dvorske komorne pjevačice; pjevala je najveće operne uloge svojega vremena, a sam Giacomo Puccini je izrekao da se nijedna „Tosca“ ne može usporediti s njezinom; vrhunski je utjelovila i Wagnerove tragične junakinje, te se dugo smatralo da je švicarski tvorničar čokolade Carl Russ-Suchard (ujedno i veliki ljubitelj Wagnerovih djela) njoj u čast dao ime svojoj čokoladi – jednoj od najpoznatijih čokolada svih vremena
9
(1801.-1859.) ilirac, pjesnik, političar i hrvatski ban koji je ukinuo kmetstvo i formalno ujedinio sve hrvatske zemlje (osim Istre), uveo hrvatski kao službeni jezik, raspisao prve izbore za Hrvatski sabor, omogućio uzdizanje Zagrebačke biskupije na rang nadbiskupije, ujedinjenje Zagreba i nastanak značajnih kulturnih institucija; jedan od najvećih vojskovođa cara Franje Josipa I., „Spasitelj Monarhije“ i „Štit Beča“, poznat i po riječima „Što Bog dade i sreća junačka!“ koje je izrekao pred polazak u rat 1848.
10
(1856.-1943.) istraživač i izumitelj na polju elektrotehnike i radiotehnike, rodom iz Smiljana, zaslužan za otkriće i praktičnu primjenu izmjenične struje te brojne druge primjene struje i elektromagnetskih polja (visokofrekventnog i visokonaponskog generatora, radiotehnike, motora koji radi na principu rotirajućeg magnetskog polja, razvio je bežični prijenos signala) – izuma bez kojih bi današnji svijet izgledao potpuno drugačije; neki od najznačajnijih izuma nose njegovo ime, a po njemu je nazvana i jedinica gustoće magnetskog toka
